Zaposlenik – najvažnija karika u zaštiti od kibernetičkih napada

U suvremenom načinu komuniciranja i poslovanja sve veći broj pojedinaca se susreće sa različitim hakerskim pokušajima online prijevara. Od prvih naivnih poruka krcatih gramatičkim i pravopisnim greškama od kojekakvih prinčeva i princeza s egzotičnih zemljopisnih lokacija,  koje upravo u vama vide pravu osobu preko koje mogu izvući svoje, u dolarima, milijunsko naslijeđe, današnji hakerski pokušaji su se sofisticirali na svaki mogući način i proširili u gotovo sva područja.

Neosporna je činjenica da su upravo razina svijesti i znanja o zlonamjernim pokušajima, kao i sposobnost njihovog prepoznavanja te ponašanja kod takvih situacija ključni u sprječavanju od mogućih i najčešće financijskih gubitaka pojedinaca, ali i poslovanja čitave tvrtke. Zbog raznovrsnosti I učestalosti gotovo je nemoguće nabrojati i analizirati svaki konkretni pokušaj prevare, ali postoje oblici koji pokazuju određene zajedničke sličnosti, zbog čega ih je dobro upoznati i znati kako reagirati.

Neočekivan email ili telefonski poziv u kojem se haker predstavlja kao dobavljač ili partner tvrtke, a kad dobro poznaje situaciju u tvrtki i kao direktor. U emailu zahtjeva prebacivanje sredstava ili plaćanje na novi račun gdje naglašava, da se zbog hitnosti, zaobiđu postojeći protokoli I provjere prilikom plaćanja.

Sličan zahtjev može stići emailom od tvrtke koja nije u poslovnom odnosu s vašom tvrtkom, a koja zahtjeva otvaranje privitka ili klika na linkove u emailu.

Zajedničko takvim pokušajima je što u većoj ili manjoj mjeri odstupaju od utvrđenih načina komuniciranja i dogovorenih protokola i sadrže određeni zahtjev od primatelja.

Pored spomenutog, nije više tako rijetkost da zaprimamo neočekivane emailove od hakera gdje se predstavljaju kao banke, kurirske službe, humanitarne organizacije I traže klik na linkove, otvaranje privitaka i/ili davanje naših kartičarskih i/ili osobnih podataka.

Premda je svaki hakerski pokušaj zlonamjeran, nije dobro iz straha I neznanja razvijati uvjerenje da je najbolje da nam se takav pokušaj nikad ne dogodi. Naprotiv, zaposlenici koji su imali prilike biti u situacijama zlonamjernih emailova I poziva su razvili veću razinu opreza I sumnje na sve buduće takve pokušaje. 

Bez obzira da li se iza hakerskih pokušaja krije krađa podataka, novca ili aktiviranje zlonamjernog softvera u informatički sustav tvrtke, najbolja zaštita tvrtkama je poduzeti primjerene mjere koje uključuju interne procedure u komuniciranju, kod plaćanja i u edukaciji svih zaposlenika tvrtke.